Komemoracija u Labinu povodom Dana pobjede, dana zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

Polaganjem vijenaca na Spomen obilježju na Gradskom groblju i u Parku Hrvatskih branitelja Domovinskog rata kod skulpture Petra Dolića "Vrata u bolji život" obilježen je Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dan Hrvatskih branitelja. U prigodnoj svečanosti   sudjelovala su izaslanstva Grada Labina, susjednih općina Labinštine, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, udruge antifašista, udruge J.B. Tito, Župnog ureda, Policijske postaje Labin, Javne vatrogasne postrojbe Labin i drugi uzvanici udruga civilnog društva, te razvojačeni i umirovljeni pripadnici 119. brigade HV s Labinštine.

O značaju oslobodilačke vojne operacije „Oluja“ za sudbinu Hrvatske koji je bio izniman govorio je umirovljeni brigadir HV Davor Gregorović koji je bio ratni pomoćnik zapovjednika 119. brigade Hrvatske vojske. On je istaknuo kako je u kolovozu 1995. Hrvatska uspješno privodila kraju jedno dramatično razdoblje svoje povijesti započeto oružanom pobunom Srba u Hrvatskoj i terorističkim djelovanjem srpskih ekstremista od kolovoza 90. kao uvodom u otvorenu agresiju na Hrvatsku od strane Srbije i JNA.

- Nedvojbeno se može reći da je o ishodu Oluje ovisio opstanak Hrvatske u međunarodno priznatim granicama i da bi neuspjeh te vojne operacije za teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske imao kobne i trajne posljedice. Danas 27 godina nakon pobjede Hrvatske vojske i policije teško je i zamisliti svu dramatičnost odluke o pokretanju Oluje s obzirom na to da Hrvatska vjerojatno nikad više ne bi dobila priliku da trećinu svog okupiranog teritorija vrati u svoj ustavno-pravni poredak.

Danas se vrlo često Oluju prikazuje kao operaciju bez pogreške što nikako ne može biti točno, ponajviše zbog mlade hrvatske vojske koja je formirana u krajnjoj potrebi, bez dostatnog vremena za izobrazbu i obuku vojnika, dočasnika i časnika jednako kao i zbog nedostatka ključnog strategijskog naoružanja, kratkog roka za njenu operativnu provedbu i realizaciju strateških ciljeva na ratištu te nedostatka potpore međunarodne zajednice, rekao je između ostaloga Gregorović istaknuvši da je u Oluji oslobođeno više od 11 tisuća četvornih kilometara čime je omogućen povratak više od 250 tisuća hrvatskih prognanika, Hrvatska je vratila teritorij koji joj je oduzet i pri tom oslobodila gravitacijsko središte srpske pobune Knin.

- Bez tih završnih vojnih operacija rat bi se nastavio u obliku zamrznutog konflikta te dogovor ne bi bio moguć. Zbog toga se Olujom slavi pobjeda i mir a ne zločini i rat. Proslava Oluje posljednjih godina pokazuje da je Hrvatska sposobna slaviti vlastitu pobjedu, bez slavljenja tuđe patnje i tragedije, dodao je Gregorović te istaknuo kako službeni Beograd i danas pokazuje nespremnost prihvaćanja osnovnih povijesnih činjenica o svojoj ulozi na području bivše Jugoslavije i krvavim sukobima u kojima je stradalo stotinu tisuća ljudi jer su sve ključne odluke o ratovima na području bivše Jugoslavije donesene u srpskom političkom, državnom i vojnom vrhu u Beogradu te provedene od Slobodana Miloševića kao izabranog operatora krize n a području nekadašnje višenacionalne federacije.

 O Oluji je govorio i labinski gradonačelnik Valter Glavičić:

- Kada se sjetimo tih vremena, tog ljeta 90. godine i balvan revolucije, pa 91. i otvorenih topničkih napada na civile u cijeloj Hrvatskoj pa do 95. i konac djelo krasi oslobađanja cijele Hrvatske možemo zaključiti da je sve to skupa krenulo na način da su ljudi koji su mirno živjeli svoje živote, netko je radio u Prvomajskoj, netko u industrijskoj zoni, netko u Rabačkim hotelima, imali svoje planove u životi i nisu razmišljali da će sutra morati u rat. Naši ljudi nisu baš skloni oružju ni borbi ali su shvatili trenutak i da se dom brani negdje drugdje a ne ispred vlastitog praga. Pokazali su svijest, razum i hrabrost i domoljublje. Krenuli su i preko noći su postali vojnici. Prikazali su zavidnu disciplinu i moral.

Zato smo ponosni na našu 3. bojnu i cijelu 119. brigadu HV, sve one koji su bili na ličkom bojištu gdje nisu ostavili nijednu mrlju na svom četverogodišnjem ratnom putu. Danas se nalazimo na mjestu koje je obilježeno upravo u čast hrvatskih branitelja, ovim predivnim radom nazvanim Vrata u bolji život. Ne znam da li smo baš iskoristili tih 30 godina za bolji život ali ovo što će se dogoditi za par mjeseci u Hrvatskoj kada ćemo ući u Europu bez granica što je bila i prvotna ideja u izdvajanju iz bivše države i konačno živjeti Europu u punom obimu. Svega toga ne bi bilo bez Hrvatskih branitelja. Zato od ova tri najveća datuma u Hrvatskoj povijesti ipak najviše cijenim ovaj i mogu reći hvala za sve što smo dobili. To moramo baštiniti i graditi dalje, rekao je Glavičić te poručio da se vrijednosti i istina o Domovinskom ratu moraju prenositi na mlađe generacije.

Na kraju je labinska pjesnikinja Neda Milenkovski recitirala svoju domoljubnu pjesmu koja je uvrštena među najljepše pjesme o Domovini i domovinskom ratu.