Na sjevernom dijelu ličkog bojišta tijekom Domovinskog rata, nakon okupacije sela Čanak 10. prosinca 1991. godine prema čijim mještanima JNA i srpska paravojska nisu imali niti malo milosti, neprijatelj je u sljedećoj fazi napadne operacije planirao razbijanje hrvatskih snaga u obrani sela Ramljani čime bi im bio otvoren put prema Sincu i Otočcu. Zauzimanjem strateški važnog sela Sinac zauzeli bi i vodocrpilište koje opskrbljuje šire područje Gacke doline, te presjekli cestovnu komunikaciju Otočac – Gospić kod Ličkog Lešća.
Nakon prosudbe vojno-sigurnosne situacije u zapovjedništvu 133. brigade ZNG donesena je odluka o upućivanju žurnog zahtjeva prema zapovjedništvu OG Lika za uporabom "A" bojne 111. brigade, koja je bila u operativnoj pričuvi. Ova bojna je u tom trenutku bila jedina postrojba spremna za brzo raspoređivanje na kriznoj točci odlučivanja na ličkom bojištu u Ramljanima, u kojem se nalazilo veliko skladište pogonskog goriva tzv. „strateške rezerve“ 5. armijske oblasti JNA u količinama od 7 milijuna litara. Pješačke snage „A“ bojne ojačane su jednim tenkom T55 i jednim oklopnim transporterom BVP M80 iz sastava 133. brigade ZNG iz Otočca.
Dana 12. prosinca oko 08:30 sati neprijateljski dolazak osjetio se iz daljine, čula se njihova pjesma, vika i pucnjava, a činilo se kao da oni nisu očekivali ozbiljniji otpor Hrvatske vojske, ne znajući pritom da je lokalnoj 133. brigadi ZNG te noći u pomoć pristigla „A“ bojna 111. brigade iz Rijeke. Oko 9 sati počela je neprijateljska topnička vatra iz smjera Dumana, Vrhovina i Rudopolja po Ramljanima, Otočcu i okolnim selima, čime je, u snježnim uvjetima oštre ličke zime, započela žestoka pješačko-tenkovska bitka u kojem su postrojbe HV u nemogućim uvjetima uspjele neprijatelju zadati težak udarac, pri čemu su im, između ostaloga, uništile i jedan tenk. Iznenađena i poražena JNA zajedno se s četničkom paravojskom počela povlačiti prema Čanku koji su okupirali dva dana ranije, no hrvatske snage krenule su u protunapad u kojem su uspjele osloboditi i selo Čanak.
Borbe su potrajale do kasno u noć s 12. na 13. prosinca 1991. godine, a uspješnu je obranu sela hrvatskim postrojbama otežavala jaka zima te snijeg koji je padao nošen vjetrom otežavao vidljivost.
Na žalost, ova je vojna pobjeda za sobom donijela i žrtve s hrvatske strane. U herojskoj borbi, živote su izgubila dva mlada pripadnika „A“ bojne 111. brigade Marino Cvetković, zamjenik zapovjednika 3. satnije i Marinko Breulj iz 1. satnije.
Istodobno sa spomenutom bitkom postrojbe 111. brigade u brzom naletu protjeruju pobunjeničke i paravojne četničke snage iz smjera Lipice – Glibodol – Ljuštine.
Neka im je vječna slava i hvala!
Opisana borbena djelovanja riječke 111. i otočke 133. brigade ZNG u prosincu 1991. godine, s našeg motrišta, predstavljaju ključne vojne čimbenike operativnog okruženja prije uvođenja u borbeni raspored i angažiranja postrojbi organskog sastava 1. bojne 119. brigade HV na sjevernom dijelu ličkom bojištu u siječnju 1992. godine.
Obradio: brigadir HV (m) Davor Gregorović, mag. pol.
